Svojim djelovanjem trudimo se podržati i inicirati brojna kulturna i slična događanja te pridonijeti poboljšanju kvalitete života zajednice. Jedna od inicijativa je uvođenje strateškoga volontiranja u svrhu provođenja financijske edukacije mladih.
Privredna banka Zagreb osnovala jedinstveni muzej posvećen povijesti novca. Bogata numizmatička zbirka, zbirka štednih kasica iz cijelog svijeta, starih dionica i povijesne građe dostupna je svima, a osigurano je i stručno vodstvo. Najčešći su posjetitelji učeničke grupe te tako Muzej osim edukativne funkcije popularizira i potiče štednju kod mlađih naraštaja.
Posjete muzeju moguće je dogovoriti i izvan navedenog radnog vremena uz obveznu prethodnu najavu.
Slijedeći svoju časnu tradiciju, Privredna banka Zagreb igra aktivnu ulogu u očuvanju hrvatske novčarske baštine. Sukladno praksi ostalih velikih europskih banaka, Privredna banka Zagreb se odlučila za ustroj stalnog izložbenog postava u Oktogonu: riječ je o prvom i jedinom hrvatskom muzeju štednje i novčarstva.
U reprezentativnom prostoru palače Oktogon u Ilici 5 izloženo je više od devet stotina odabranih eksponata u tri temeljne zbirke:
U zbirci skripofilije predstavljeno je oko 510 povijesnih dionica, pa je u stalnom muzejskom postavu u Oktogonu samo 110 dionica, a u detaširanim vitrinama u većim poslovnicama PBZ-a preostalih 400.
Ti vrijedni dokumenti naše gospodarske i novčarske povijesti nakon polustoljetne stanke u razvoju sada ponovno doživljavaju svoj preporod. Mnogi od njih, osim povijesne, imaju i veliku umjetničku vrijednost jer su ih kreirali najpoznatiji, naši i strani, likovni umjetnici.
U numizmatičkoj zbirci izloženo je oko 550 najatraktivnijih kovanih i papirnih moneta u ukupno 1800 primjeraka.
Zbirka bankovne štednje predstavljena je sa 240 najslikovitijih štednih kasica preko ukupno 1400 eksponata te zbirke i 50 najzanimljivijih štednih knjižica iz desetorostruko brojnije zbirke iz cijeloga svijeta.
Temeljni cilj Muzeja je popularizacija štednje preko upoznavanja šire javnosti, osobito mladih naraštaja s njezinim prednostima i dugom tradicijom koju ima u povijesti hrvatskog naroda.
Malo je onih koji znaju da je stara hrvatska srebrna moneta s likom KUNE, tzv. zagrebački denari ili slavonski banovci, još u 13. i 14. stoljeću bila međunarodno priznato i vrlo cijenjeno sredstvo plaćanja, a da je nakon banovaca još veći međunarodni ugled duljeg trajanja diljem Europe imao dubrovački srebrni novac.
Javnosti je manje poznato da je na povijesnom hrvatskom tlu novac kovalo više od 40 kovnica, a jedna od najproduktivnijih, ona u Dubrovniku, to je činila bez prekida gotovo 500 godina.
Ovom muzejskom zbirkom želimo afirmirati istinu o autohtonosti hrvatskog novčarstva, čija povijest bilježi da se i u vrijeme državnih zajednica s Ugarskom i Austrijom kovao zajednički novac, s hrvatskim državnim znakovljem uz simbole ostalih udruženih država.
Više takvih atraktivnih kovanica prezentirano je na grafičkim uvećanjima, posebno osvijetljeno i prikazano u digitalnom programu koji će zasigurno privući pozornost Internet surfera kroz multimedijski prikaz povijesti hrvatske numizmatike.
Treba istaknuti i osobitu vrijednost umjetničkih prikaza rađanja hrvatskog novca na grafikama slikara Miroslava Šuteja, Kuzme Kovačića i Milla Borasa.
Novac je kao platežno sredstvo bio jedan od presudnih koraka u odvajanju kulture i prirode, uljudbenog svjetonazora i predcivilizacijskog načina življenja.
Vrlo brzo nakon što se pojavio na povijesnoj sceni nadišao je prvotnu dimenziju oznake robne i razmjenske vrijednosti. On je uz to postao i jednim od središnjih elemenata začetka novih vrijednosti i normi te je mogućima učinio upoznavanje različitih kultura i običaja, kao i razmjenu ideja.
Narodi koji su napustili gospodarstvo robne razmjene, koje je funkcioniralo od danas do sutra, prvi su u povijesti zabilježili kulturni, gospodarski i politički razvoj.
Štednja, planiranje i svijest o sutrašnjici mijenjaju poimanje čovjeka o sebi samom, pa tako i lice cjelokupne povijesti.
Hrvati su prvi među slavenskim narodima prihvatili kršćansku etiku stjecanja radom i umjerenost u trošenju.
Ilirski je pokret, uz čitav niz političkih, društvenih i kulturnih akcija koje su obilježile buđenje nacionalne svijesti u Hrvata, odigrao i presudnu ulogu u stvaranju modernog hrvatskog štedioničkog sustava.
Gaj, Mažuranić i Demetar su 1. prosinca 1864. godine na zagrebačkoj Harmici, današnjem Trgu bana Jelačića, utemeljili Pervu horvatsku štedionicu. Privredna banka Zagreb ponosi se tim svojim vrlo uspješnim prethodnicima iz ove prve hrvatske novčarske kuće. Od skromne i samozatajne, no uporne i radišne ustanove, Praštedionica je postala najsnažnijim i najdinamičnijim novčarskim zavodom jugoistočne Europe.
Držeći u to vrijeme 20 posto cjelokupne štednje u Hrvatskoj te čak 40 posto štednje u Zagrebu, Perva horvatska štedionica 1899. godine gradi prvu bankovnu palaču u Zagrebu: možda niste znali, to je današnji Oktogon, građevina neupitne povijesne i muzejske vrijednosti.e Kovačića i Milla Borasa.
5. ožujka 2018. sudjelovali smo na službenom otvorenju 4. Europskog tjedna novca u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja uz predstavnike operativne radne skupine za praćenje provedbe mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača u Hrvatskoj. Na skupu smo predstavili naš projekt "Umjetnost štednje" i Muzej PBZ-a posvećen štednji i novčarstvu. Brošure o Muzeju i o aktivnostima.
Diljem zemlje održan međunarodni projekt „Umjetnost štednje“
U razdoblju od 24. do 31. listopada 2017. održane su brojne aktivnosti vezane uz inicijativu „Umjetnost štednje“. Više
Povodom Svjetskog dana štednje 31. listopada 2017. godine, banke članice Grupe Intesa Sanpaolo u suradnji s Muzejom štednje u Torinu predstavile su projekt naziva „Umjetnost štednje“ dana 25. 09. 2017. Više
